Debljina – rizik za kronične nezarazne bolesti

Debljina, jedan od najvećih javnozdravstvenih problema i izazova današnjeg društva. Globalno je prihvaćena kao važan promjenljiv zdravstveni rizk za kronične bolesti. Bolest debljina (E66, MKB XI revizija) značajan je rizičan čimbenik za razvoj danas vodećih uzroka pobola i pomora1,2. Prema Europskoj strategiji prevencije i kontole kroničnih nezaraznih bolesti identificirana su četiri bihevioralna i tri biomedicinska rizika za razvoj danas pet vodećih kroničnih nezaraznih bolesti3. Od svih prepoznatih rizika, samo prekomjerna tjelesna masa i debljina leže u podlozi i predstavljaju značajan rizik za razvoj svih pet bolesti. Uz to, debljina je značajan rizik i za druga dva biomedicinska rizika, hipertenziju i dislipidemiju. Hipertenzija je 2,9 puta su češća u osoba s debljinom nego u općoj populaciji, a dislipidemija je češća 1,5 puta4-6.

Opseg problema poprimio je epidemijske razmjere, s više od 700 milijuna odraslih osoba s debljinom u svijetu7.U Sjedinjenim Američkim Državama 65% stanovnika ima prekomjernu tjelesnu masu, a 31% debljinu8,9. U Europi preko 40% odraslih ima prekomjernu tjelesnu masu, a oko 20% debljinu10. U Hrvatskoj debljinu ima 20,37% odraslog stanovništva, 20,14% muškaraca i 20,60% žena, od čega u dobi od 45 do 54 godine 27,85% muškaraca i 32,82% žena. U odrasloj populaciji u Hrvatskoj među osobama s pozitivnom anamnezom moždanog udara prekomjernu tjelesnu masu ima 66% muškaraca i 75% žena, među osobama s povišenim krvnim tlakom 78% muškaraca i 74% žena, a među osobama s tip 2 šećerne bolesti 79% muškaraca i 84% žena11.

Debljina – rizik za kronične nezarazne bolesti

Debljina, i bolest, i rizik za razvoj danas pet vodećih kroničnih nezaraznih bolesti u stalnom je porastu u Hrvatskoj11. I dok je u razvijenim zemljama zaustavljen trend porasta danas po pobolu i pomoru vodećih kardiovaskularnih bolesti, u Hrvatskoj za sada nije.

Odjel za prevenciju debljine širi znanja i spoznaje o pravilnoj prehrani i tjelesnoj aktivnosti, jer debljina je posljedica loših prehrambenih navika i nedovoljnog kretanja, odnosno unosa energije većeg od njezine potrošnje.

Pravilno se hranite!
Pravilna prehrana važna je za dug i zdrav život, a trebala bi biti svakodnevni izbor svakoga od nas.Ne postoje “dobre” ili “loše” namirnice, samo dobre ili loše prehrambene navike.

Dobrim prehrambenim navikama osigurat ćemo organizmu vrijedne hranjive tvari potrebne za rast, razvoj i održavanje zdravlja. Više na http://hzjz.hr/?page_id=1156

HRVATSKI ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO

ODJEL PREVENCIJE DEBLJINE

VODITELJICA ODJELA

dr.sc. SANJA MUSIĆ MILANOVIĆ, dr.med.